Izvjesce Kraljevske Velike Gimnazije na Rieci, Fiume, 1880
Kako se aorist tvori u raznih incLoevropskih. jezicih s osobitim obzirom na aorist slavenski poimence hrvatski. Ovaj sviet pun je tajna, a bozanstvo prepusti eovjeku, da tajne toga svieta proueava, aii vrlo velikom tajnom uc/ini bozanstvo covjeku njega samoga sebi. Ni je dakle cudo, da si filozofi od najstarijih véé vremena toiiko razbijabu glavu pitanji: odkle éovjek, sto je éovjek, kakva mu zadaéa na óvóin svietu i Sto ga éeka poslije smrti; neki dapace posegnuse i za koprenom, kojom je zastrta najveca tajna ljudskoga bitstva, dusa naime ljudska, ne bi li, dignuv tu koprenu, spazili dusu ljudsku u podpunoj njenoj moéi i velicanstvu. Nu tezak je to posao, citavi vjekovi i narodi oko njega rade, i éitave se znanosti dizu uslied toga. Jezikoslovlje si odabra zadacom, da proueava zrcalo ili odsjev ljudske duse, govor ljudski, i mi danas vec ponosom motrimo plodove jezikoslovnoga rada i iztrazivanja, a medju obilatimi plodovi toga rada nalazimo i vrlo znamenito nacelo jezicno, komu udje u trag sravnjujuce jezikoslovlje, da je ljudski naime rod vec od prvoga zaéetka svoga nastojao sva svoja cuvstva, sve svoje misii, sve modifikacije svojih misii i cuvstava u govoru izraziti, da je najsitnijimi formalnimi jeziénimi razlikami nastojao iztaknuti i najsitnije razlike osjecaja svojih, sto ih je u dusi osjecao. Dakako da s toga bas gledista nije nijedan jezik posve savrsen, tu se moze govoriti samo o relativno vecoj ili manjoj savrsenosti koga jezika. Ovo nastojanje ljudskoga roda, da iztakne i u govoru misii i öuvstva svoje duse, da i najsitnije razlike svojih misii i cuvstava izrazi riecju, podaje jezikom zivot. Taj posao preuzimlje sin od otca i traje kadkada mnogo stotina i stotina godina. Naravno, da